25.01.2022

Presek 2021: Voćarstvo - sezona velikih oscilacija

Vest napisao/la

Prof. dr Nenad Magazin




Imajući u vidu da se voćnjaci u Srbiji prostiru na više od 190.000 ha i da se nalaze u svim delovima Srbije, ne postoji zajednički imenitelj kojim bi se mogla dati jedna ocena za celo voćarstvo. Naša generalna ocena je da je godina prosečna po rodu i nadprosečna po cenama.  

_____________


Nije lako uraditi analizu bilo koje proizvodne godine u voćarstvu jer šta god da se napiše, neko se u tome neće prepoznati. Nekome je rodilo više, nekome manje, neko nema ništa zbog mraza ili grada, a neko je prošao odlično i sve prodao po visokoj ceni. Imajući u vidu da se voćnjaci u Srbiji prostiru na više od 190.000 ha i da se nalaze u svim delovima Srbije, ne postoji zajednički imenitelj kojim bi se mogla dati jedna ocena za celo voćarstvo. Naša generalna ocena je da je godina prosečna po rodu i nadprosečna po cenama, ali krenimo redom...

Većina voćara na početku vegetacije, u rano proleće, strepi. Strepi jer se dobar deo voćarstva u Srbiji, a pogotovo u Vojvodini, nalazi u rejonima gde postoji mogućnost pojave mrazeva u fazi cvetanja voćaka. Niske temperature su vodeći faktor rizika u proizvodnji kod dobrog dela voćnih vrsta i glavni ograničavajući faktor uspešnog gajenja voćaka u pojedinim rejonima u Srbiji. Ni ove godine mraz nas nije zaobišao. Zvali to klimatske promene ili promene vremenskih prilika, voćari mogu da primete da je zima sve kraća i blaža, a da je mrazni period sve duži. Niske temperature u različitim fazama pre, za vreme i posle cvetnja su nanele dosta velike štete u martu i aprilu. Najviše je stradala kajsija kod koje je rod verovatno umanjen za 80%. Značajnijeg izmrzavanja je bilo i kod breskve, šljive, kruške, jagode i jabuke. Posebno ističemo da je rejon Subotičko-horgoške peščare pretrpeo dosta velike štete kod jabuke, najznačajnije kulture u tom kraju. Na nekim sortama procenat izmrzavanja je bio i 70%.

Mraz je definitivno pojava povodom koje se strateški mora nešto preduzeti. Danas je na raspolaganju široka paleta mera koje možemo uraditi da umanjimo ili sprečimo štetu od mraza. Proleće je obeležilo neuobičajeno hladno vreme što je uticalo na pomeranje svih faza vegetacije. Glavni problem koji može biti posledica ovoga je kasnija berba, a kasnije kod nekih kultura znači niža cena. To se srećom nije dogodilo jer se slična pojava desila i u drugim zemljama pa su naše borovnice i drugo voće, popunile praznine na evropskom tržištu.



Prof. dr Nenad Magazin, Poljoprivredni fakultet Novi Sad


Sa stanovišta cena 2021. godina će uglavnom biti zapamćena po nadprosečnim cenama plodova dobrog dela voća. Malina, kupina, šljiva... cene su otišle u nebo zbog manjka na tržištu, odnosno došlo je do jagme za onim što se nudi da bi izvoznici ispoštovali ugovore. Nije bilo blokada puteva i prosipanja malina po njima. Bilo bi lepo za proizvođače kada bi se ta tendencija visokih cena nastavila i u narednim godinama, ali to se dugoročno neće desiti. Danak visokih cena danas, proizvođači će platiti kroz nisku cenu u narednim godinama. Protiv velikih oscilacija u ceni proizvođači mogu da se bore samo diverzifikacijom tržišta, udruživanjem, podizanjem hladnjača, jednom rečju da se oslobode kocepta otkupa i da se bave prodajom. Ako čekate da vam neki otkupljivač otkupi rod, onda uglavnom on diktira cenu, a ako se aktivno bavite prodajom, za što danas postoji veliki broj kanala, onda vi formirate cenu, ili većim delom utičete na nju.

Na žalost, kod nekih voćnih vrsta, u ovoj godini je bilo problema sa cenama. Iznenađujući primer su trešnja i stone višnje. Nasuprot očekivanjima i evidentnim štetama od mraza, trešnja je ponela kao nikad. Zametanje je bilo odlično, zbog čega su plodovi ostali sitni, tačnije sitniji nego što to izvozno tržište traži. Malo je bilo krupne trešnje, ali čak i za nju cena nije bila visoka. Stone višnje, bez obzira na krupnoću, vrlo teško su se prodavale, a cena je bila ispod 1 evra. Problem sa ove dve vrste je mali broj izvoznika koji tu robu šalje u izvoz, tačnije u Rusiju. Kada oni „zakažu“ cela proizvodna grana je u problemu. Oblačinska višnja već nekoliko godina stagnira sa cenom, koja je ove godine bila 45-50 din za prvu klasu.

Već nekoliko godina tržište je dosta zasićeno višnjom druge klase, tako da je realno očekivati da će u narednom periodu cena višnje prve klase porasti, jer je nema u hladnjačama. Stagnira i podizanje novih zasada oblačinske višnje, posle nekoliko godina velikog interesovanja i podizanja dosta velikih površina, pogotovo u Vojvodini. Uz mašinsku berbu, ova voćna vrsta postala je vrlo interesantna proizvođačima. Kako višnja, tako i mnoge druge voćne vrste nisu više isplative uz ručnu berbu. Nedostatak radne snage je i u 2021. godini problem koji je nastavio da raste. Rešenja su manje radno zahtevni voćnjaci i radna snaga iz uvoza. Domaće radne snage za poljoprivredu i voćarstvo nema i neće je biti.

Međutim, neke voćne vrste, odnosno, generalno stono voće, moramo brati ručno. Primer je jabuka, koja i u ovoj godini beleži porast ukupne proizvodnje u Srbiji, što je posledica, pre svega, stupanja u rod novih zasada. Već smo napomenuli da je deo proizvođača jabuke pretrpeo značajne štete od mrazeva, ali i oni kojima mraz nije smanjio prinos, nisu zadovoljni jer je cena jabuke u otkupu, a delimično i u izvozu, niska. Razloga je više, ali jedan je vodeći: naša jabuka ne može biti skupa ako na tržištu (evropskom ili ruskom) vlada ponuda jeftinije jabuke iz drugih zemalja. Ako posmatramo rusko, nama najznačajnije tržište, vidimo da našu poziciju ozbiljno ugrožavaju druge zemlje poput Azerbejdžana, Irana, Turske, a da proizvodnja u samoj Rusiji raste. Bez obzira na niske cene ove godine, ne treba zaboraviti da smo u ranijem periodu imali vrlo visoke cene te su nači proizvođači ostvarivali mnogo veću dobit po kg plodova od proizvođača u zapadnoevropskim zemljama.

Da opet ponovimo, put do bolje cene za male proizvođače je udruživanje. Nema razloga da 50-60 malih proizvođača ne mogu da ostvare dobre rezultate u prodaji preko zajedničke zadruge, jer udruženi imaju istu ili veću površinu pod jabukom, a često i kapital kao pojedine firme okrenute izvozu. Proizvesti kvalitetan plod u velikoj količini i distribuirati ga preko hladnjače je recept za uspeh.